separation of church and state in post-yugoslav societies

[Ivo Skoric]

Of all post-Yugoslav societies only in Slovenia there is a successful 
separation of the church and state in education. Just like in the US 
or in France, the Constitution of Slovenia bans catechism from the 
classroom.
ivo
------- Forwarded message follows -------
RAZGOVOR: BRANIMIR  TRUKELJ, GLAVNI TAJNIK SLOVENSKOG SINDIKATA
OBRAZOVANJA, O ISKUSTVIMA REFORME U TOJ OBLASTI

Slovenski Ustavni sud izbacio je vjeronauk iz  kola
<http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285C2863285C28
63285A28582858285C286328962897289E286328632861285E28582858285D28632863
286328592863P> 

Od formalnog usvajanja ideje do prve provedbe dr avne mature pro le 
su
 etiri godine, a najvi e polemike vodilo se oko broja predmeta koji  
e
se polagati na maturi ( etiri ili pet) 

Razgovarala Marija CRNJAK



 Reforma obrazovnog sustava jedina je reforma u 30 godina koja je u
 Sloveniji uspjela. Traje ve  14 godina, puno je stajala i izazvala 
je
 mnogo konfrontacija, no u njoj je sudjelovalo oko 70 posto 
slovenskih
 u itelja. Za razliku od Hrvatske gdje je u razredima u prosjeku
 trideset u enika, u Sloveniji ih je oko 19,  to je na im susjedima
 omogu ilo lak e uvo enje devetogodi njeg obvezatnog obrazovanja,  to
 se u svim slovenskim  kolama po elo provoditi od ove  kolske godine.
 Prije  etiri godine po ela se provoditi dr avna matura, a njihovi
 srednjo kolci na raspolaganju imaju  ak osamdeset izbornih predmeta.
 O iskustvima reforme slovenskog obrazovanja razgovarali smo sa
 Branimirom  trukeljom, glavnim tajnikom najve eg slovenskog 
sindikata
 obrazovanja (Sindikat odgoja, obrazovanja i znanosti - SVIZ). 
    Proteklih godina godine glavna polemika u na em dru tvu vodila se
    oko uvo enja devetogodi njeg obvezatnog  kolovanja, s tim da 
kriti
    ari upozoravaju da Hrvatska za to nema uvjeta? - I u Sloveniji je
    bilo tako, zato me polemika o uvo enju devetoljetke u Hrvatskoj 
ne
    iznena uje. Radi se o promjenama koje imaju duboke posljedice za
    organizaciju dru tva, kao i na javne financije.  kolske reforme
    neposredno utje u na  ivot velikog broja ljudi, na u enike,
    njihove roditelje, u itelje ali i ostale  iji je posao i  ivot
    vezan uz obrazovanje. 


Devetoljetka nu na


    Budu i da su sve razvijene dr ave ve  uvele devetoljetku, dileme
    oko toga uop e ne bi smjelo biti - devetogodi nje obvezatno
    obrazovanje nu no je ako ne  elimo zaostajati za razvijenim
    zemljama. Pravo pitanje je na koji na in ga uvesti, kako do i do
    politi kog konsenzusa o reformi i gdje nabaviti sva potrebna
    sredstva za provedbu reforme. Mislim da  e  injenica da imate oko
    trideset u enika u razredu, za razliku od Slovenije gdje ih je u
    prosjeku 19, va u reformu u initi zahtjevnijom, i u
    organizacijskom i financijskom smislu. Me utim, problem ve eg
    broja u enika ne bi smio utjecati na ishode reforme. Koliko dugo
    je Sloveniji trebalo za uvo enje dr avne mature? Je li ona
    unaprijedila kvalitetu  kola? - Uvo enje dr avne mature u svakom
    je slu aju bilo znatno manje zahtjevno od same reforme osnovnog 
    kolstva. Od formalnog usvajanja ideje do prve provedbe pro le su 
    etiri godine. Matura je bila dobro pripremljena, a najvi e
    polemike vodilo se oko broja predmeta koji  e se polagati na
    maturi ( etiri ili pet) i toga koji  e biti obvezatni, a koji
    izborni predmeti. 



Prednosti mature


    Dr avna matura ima nekoliko va nih prednosti: svi u enici je pola
    u istog dana, u istim uvjetima, u itelji pri ocjenjivanju 
pismenih
    ispita ne znaju iz koje je  kole koji u enik niti kako se zove.
    Standardiziranom maturom mogu e je objektivnije ocijeniti i rad
    samih u itelja. Nema prijemnih ispita na fakultetima, budu i da 
uz
     kolski uspjeh kriterij upisa postaje broj bodova koji je u enik
    dobio na maturi. Kako to da vjeronauk u Sloveniji nije  kolski
    predmet? - Ustav Republike Slovenije razlikuje se od ustava svih
    susjednih dr ava, uklju uju i i Hrvatsku, po odredbi da je dr ava
    odvojena od vjerskih zajednica. Sli no je u Francuskoj i SAD-u.
    Sukladno toj odredbi stoga je - nakon o trih polemika u 
parlamentu
    - u novi zakon o obrazovanju unesena zabrana obavljanja bilo
    kakvih vjerskih aktivnosti u javnim  kolama. Skupina roditelja
    podnijela je protiv toga tu bu Ustavnom sudu tvrde i da im je
    uskra eno ustavno pravo omogu avanja vjerskog odgoja svojoj 
djeci.
    No Ustavni sud odbio je tu bu s argumentom da na elo odvojenosti
    vjerskih zajednica i dr ave obvezuje dr avu na neutralnost, zbog 
    ega vjerski sadr aji ne mogu biti dijelom javne  kole i nitko 
nema
    pravo tra iti dr avnu potporu pri izra avanju svoje vjere.




------- End of forwarded message -------